O Zagrebu
Zagreb je stari srednjoeuropski grad. Stoljećima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snažno trgovačko i gospodarsko
središte. Nalazi se na sjecištu važnih prometnica između jadranske obale i srednje Europe.
Kada je 1991. godine hrvatski narod ostvario državnu samostalnost, Zagreb postaje glavnim gradom, političkim i upravnim središtem
Republike Hrvatske. Zagreb je i poslovno središte, sveučilišni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Iz Zagreba potječu i u njemu
djeluju mnogi glasoviti znanstvenici, umjetnici i sportaši. Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugodaj Gornjega grada, slikovite
tržnice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova
i šetališta, s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici. U treće tisućljeće Zagreb ulazi kao milijunski grad. Unatoč brzom razvoju
gospodarstva i prometa, sačuvao je osebujnu ljepotu i ugođaj opuštenosti, što ga čini pravim gradom po mjeri čovjeka.
Današnji Zagreb izrastao je iz dvaju srednjovjekovnih naselja koja su se stoljećima razvijala na dvama susjednim brežuljcima. Prvi pisani
spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, dok susjedni Gradec 1242. godine biva proglašen slobodnim
kraljevskim gradom. Oba ta naselja bila su okružena čvrstim bedemima i kulama, ostaci kojih su očuvani sve do danas.
Za turskih najezda na Europu, od XIV. do XVIII. stoljeća, Zagreb je važna pogranična utvrda. Barokna obnova grada u XVII. i XVIII.
stoljeću mijenja obličje Gradeca i Kaptola. Ruše se stare drvene kuće a podižu raskošne palače, samostani i crkve. Bogatstvu grada
pridonose brojni trgovački sajmovi, prihodi od posjeda i mnoštvo obrtničkih radionica. U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji,
kraljevi službenici, crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe. Otvaraju se škole i bolnice, prihvaćaju se kulturni
običaji europskih prijestolnica. Grad prerasta svoje srednjovjekovne granice i širi se prostranom ravnicom. Podižu se prvi perivoji i
ladanjska imanja. Zagreb se potvrduje kao upravno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske.
Administrativnim ujedinjenjem Kaptola, Gradeca i okolnih naselja u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine, njegov se razvoj još više
ubrzava. Razorni potres iz 1880. godine pokrenuo je obnovu i modernizaciju mnogih dotrajalih četvrti i građevina. Podižu se
reprezentativne javne zgrade, ureduju,parkovi i fontane, organizira se javni prijevoz i komunalne usluge.
U XIX. stoljeću broj se stanovnika udeseterostručuje. Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi u obilju građanskog
društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. S rastom bogatstva i industrije, grad se od
60-tih godina naglo širi prostranom ravnicom uz rijeku Savu gdje niče suvremeni poslovni grad, spreman za izazove trećega tisućljeća.
Osnovni podaci:
Smještaj:
u Sjevernoj Hrvatskoj, na rijeci Savi, 170 km od Jadranskog mora
smješten 122 m iznad razine mora
Vremenska zona:
Srednjoeuropsko vrijeme (GMT +1)
Klima:
kontinentalna
prosječna ljetna temperatura: 20° C
prosječna zimska temperatura: 1° C
Stanovništvo:
779.145 (2001.)
Površina:
650 km2
Institucije:
Sveučilište
10 kazališta
21 muzej
14 galerija
Izvor: Turistička zajednica Grada Zagreba
