U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica Odbora za obitelj, mlade i sport o upravljanju i financiranju nacionalnih sportskih saveza
Hrvatski sabor
U Vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, privremenom sjedištu Hrvatskog sabora, u srijedu 20. svibnja 2026. održana je 30. tematska sjednicu Odbora za obitelj, mlade i sport na temu Upravljanje i financiranje nacionalnih sportskih saveza.
U svjetlu aktualnih događanja sjednica je održana s ciljem osiguranja cjelovitih i relevantnih informacija o ovoj temi od javnog interesa, a osim zastupnika u Hrvatskome saboru, u raspravi su sudjelovali predstavnici tijela državne uprave mjerodavnih za nadzor nad radom i upravljanjem u sportskim udrugama i savezima, predstavnici krovnih sportskih udruga, Nacionalnog vijeća za sport, nacionalnih saveza te dopredsjednik Vedran Šupuković i glavna tajnica Sportskog saveza Grada Zagreba Suzana Šop, ispred najveće lokalne sportske zajednice.
Šupuković je u svom izlaganju istaknuo sljedeće: “Hrvatski sport, nažalost, većinski je ovisan o javnom novcu i financira se, dijelom, iz proračuna države, a dijelom iz jedinica lokalne samouprave. Takva ovisnost, naime, postoji od osamostaljenja hrvatske države. Kao čelnik Udruženja sportskih klubova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, već godinama se borim da se taj prihod drukčije strukturira, odnosno da se diverzificira struktura prihoda sportskih organizacija i klubova i u tom smislu sam bio nositelj prijedloga izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit. No bavili smo se i izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji se odnose na povećanje neoporezivih naknada, ponajprije sportaša amatera i sportaša sa stipendijskim ugovorima, kako bismo pomogli bazi, odnosno malim klubovima. Sport je u nas ozbiljna industrija, u kojoj izravno radi 43 tisuće ljudi i još 23 tisuće neizravno u lancima opskrbe. Ta industrija je generirala, u odnosu na 37 milijardi bruto dodane vrijednosti države, oko milijardu i 390 milijuna eura i ima puno širi značaj za društvo. Ulaganje u industriju sporta u nas ima veći multiplikator nego ulaganje u prosječnu industrijsku granu. Pitanje utroška dispozicije i kontrole javnog novca nije pitanje povjerenja, nego vrlo jasnih kriterija i kontrolnih mehanizama. Utjecaj hrvatskoga sporta, usuđujem se reći, bio je presudan, odmah nakon Domovinskog rata, na koheziju i homogenost hrvatske nacije.”
Glavna tajnica Šop u svojoj je raspravi istaknula: “Pravilnik koji se donosi na nacionalnoj razini za nas iz Sportskog saveza Grada Zagreba nije novost. SSGZ, naime, od 2015. godine raspisuje Javni poziv za sufinanciranje programa javnih potreba u sportu za sve klubove i saveze Grada Zagreba. Grad Zagreb je stupanjem na snagu Zakona o sportu bio prva, a moguće da je još uvijek i jedina lokalna sportska zajednica koja je donijela svoj pravilnik koji posve jasno utvrđuje tko se može javiti na poziv, po kojim kriterijima se dodjeljuju sredstva, na koji način i slično. Pravilnik je predložio SSGZ, bio je u E-savjetovanju 30 dana, a potom ga je donijela Gradska skupština Grada Zagreba.
Svaki Javni poziv dostupan je na webu SSGZ-a. Na njega se javljaju 74 sportska saveza i više od 350 klubova. Imamo i javni poziv za klubove gradskog značaja, njih je 10. Trenutno sufinanciramo 506 trenera i više od 85 profesionalnih tajnica/tajnika gradskih sportskih saveza. Ističem da su svi predsjednici naših saveza volonteri, a glavne tajnice/tajnici su zaposleni temeljem ugovora o radu ili im je reguliran radno-pravni status na drugi zakonit način. Isplaćujemo stipendije za sportaše 1. i 2. kategorije u pojedinačnim i ekipnim sportovima, trenutno ih je 178.”
Kad je riječ o korupcijskim aferama u hrvatskom sportu, glavna tajnica Šop bila je nedvosmislena: „Ne možemo se svrstavati svi u isti “koš” jer SSGZ je možda jedini sportski savez u zemlji koji za 2024. godinu ima bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju, prilikom čega su se osim kompletnog poslovanja našeg Saveza ‘češljali’ i zagrebački savezi i klubovi. Osim toga, u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljeni su svi postupci javne i jednostavne nabave za SSGZ. Stručna služba SSGZ-a brine o transparentnosti 32 milijuna eura, a Služba broji 20-tak zaposlenika. Dakle, 20-tak osoba rade operativu cijelog sporta u Zagrebu u segmentu koji se odnosi na djelokrug našeg Saveza! Također, polugodišnje i godišnje Izvješće o realizaciji sportskog programa i Plana sredstava za sufinanciranje programa javnih potreba podnosimo nadležnim tijelima našeg Saveza, a potom Gradskoj skupštini Grada Zagreba na usvajanje. Stoga, iz moje perspektive, ne mogu prihvatiti generalizaciju prema kojoj smo „svi lopovi“ te pozivam nadležne državne institucije da pravodobno procesuiraju i sankcioniraju sve počinitelje kaznenih djela.”
Sudionici rasprave istaknuli su da će biti potrebno uložiti puno truda kako bi se uklonile negativne posljedice koje su korupcijske afere ostavile na hrvatski sport. Naglašeno je kako fokus mora ostati na sportu i sportašima te da je nužno osigurati transparentno i zakonito trošenje javnog novca namijenjenog sportu. Zaključeno je kako su jasna pravila, učinkovit nadzor i odgovornost svih uključenih, krucijalni u sprječavanju sličnih situacija ubuduće te u jačanju povjerenja u sustav hrvatskog sporta. Istaknuto je i kako se reputacija hrvatskog sporta mora vratiti na mjesto koje zaslužuje, kroz odgovoran i vjerodostojan sustav koji će biti usmjeren na njegov razvoj.
