Održana sportska konferencija „Upravljanje sportskim sustavima u eri digitalizacije i profesionalizacije“ – nova vremena traže nove modele, kako upravljanja, tako i financiranja

U vrlo važnom trenutku za razvoj sporta, u vijećnici Hrvatske gospodarske komore održana je konferencija „Upravljanje sportskim sustavima u eri digitalizacije i profesionalizacije“, a okupila je vodeće hrvatske stručnjake iz svijeta sporta, državne i lokalne uprave, akademske zajednice te profesionalnih sportskih organizacija. U organizaciji Sportskog saveza Grada Zagreba i Hrvatske gospodarske komore, sudionici su kroz četiri panela raspravljali o najvažnijim izazovima i mogućnostima sportskog sektora u suvremenim uvjetima ubrzanih promjena. Konferenciju su svečano otvorili Igor Pokaz, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, Vedran Šupuković, predsjednik Udruženja sportskih klubova HGK, Vjekoslav Šafranić, predsjednik Sportskog saveza Grada Zagreba, te Luka Juroš, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, koji su naglasili važnost suradnje različitih razina upravljanja u kreiranju učinkovitog i održivog sportskog sustava.

„Ova konferencija bila je važna priliku za razmjenu znanja, iskustava i ideja koje mogu oblikovati budućnost hrvatskog sporta. Kroz otvorenu raspravu osvijetlili smo ključne izazove i ponudili konkretna rješenja koja će unaprijediti upravljanje sportskim sustavima te osnažiti sve dionike – od sportaša i trenera do klubova i institucija!“ – izjavila je Suzana Šop, glavna tajnica Sportskog saveza Grada Zagreba.

U nastavku donosimo sažetak rasprave po panelima, kao i glavne zaključke ove sportske konferencije:

Panel 1: Uloga središnje države u razvoju sporta na nacionalnoj razini

Zakon o sportu omogućio je značajna povećanja ulaganja Vlade RH u sport i sportsku infrastrukturu i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, no sve su veće i potrebe sportskih zajednica i klubova. 

- Za održavanje jednog vaterpolskog kluba srednje kvalitete prije pet godina vam je trebalo 200 tisuća eura, a danas vam treba 700 tisuća. Ulaganje se, doduše, povećalo za 50 posto, ali su troškovi narasli za 300 posto. Trenera mlađih uzrasta ste nekad plaćali 800 eura i on je bio zadovoljan, a danas ni sa 1.200,00 eura nije, rekao je izvršni dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza Perica Bukić.

Glavni je problem to što privatni sektor kaska u financiranju sporta i ulaže samo tamo gdje ima marketinški interes, što je priznao i član Uprave INA-e prof. Hrvoje Šimović navodeći ulaganja te naftne kompanije u automoto sportove. Na to se u drugom panelu nadovezao savjetnik predsjednika HGK za pravne poslove i sport dr. sc. Branimir Kos iznijevši jedan vrlo indikativan podatak:

- Anketirali smo 700 privatnih tvrtki i čak 75 posto bi ih više ulagalo u sport kada bi imali stanovite porezne olakšice, rekao je.

Panel 2: Uloga lokalne i područne (regionalne) samouprave u financiranju sporta – partnerstvo ili ovisnost?

Financiranje sporta iz jednog izvora ni na lokalnoj razini više nije dovoljno, pa su i klubovi u gradovima i općinama prinuđeni potražiti sponzore. Tu onda nailaze na problem na koji je ukazao bivši rukometni vratar Vlado Šola. 

- Kada sam bio trener Dugog Sela, obilazio sam i neke strane firme u potrazi za sponzorstvom, no oni bi mi rekli da to nije njihova politika. Nakon toga sam s klubom bio na jednom turniru u Austriji gdje sam vidio da lokalni klubovi na majici imaju reklame "Spar" i "Raiffeisen Bank" pa sam se morao zapitati: "Kako to da u Austriji to jest njihova politika, a u Hrvatskoj nije“, naveo je Šola primjer iz prakse.

Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u izlaganju predsjednika Rukometnog kluba Zagreb prof. Mladena Vedriša:

- Pitali su me kako drugi financiraju sport? Velike i razvijene zemlje imaju i veliko tržište i velike kompanije pa samim time i velike sponzore sporta. Imaju i sređenu infrastrukturu, a sve to Hrvatska nema. No, kada bi se dio dobiti uložen u sport, recimo 15-20 posto, tretirao kao porez, vjerujete da bi privatne tvrtke značajno više ulagale u sport, zaključio je Vedriš priču o financijskoj ovisnosti sportskih udruga o lokalnoj zajednici.

Panel 3: Sport i administracija – izazovi upravljanja sportskim organizacijama

Upravljanje sportskim savezima i klubovima u današnje vrijeme zahtijeva znatno više od entuzijazma i volje, a o tome su na trećem panelu govorili sportski dužnosnici iz nekoliko gradova. 

Marijeta Čelić, glavna tajnica Karlovačke sportske zajednice, govoreći o digitalizaciji sustava upravljanja sportom, navela je simpatičan primjer. 

- U bespućima sportske administracije izazovi su beskrajni jer mnogi čelnici manjih klubova za to naprosto nisu dovoljno obučeni. Nama je jedan gospodin donio svoje izvješće pisano pisaćom mašinom i umnoženo uz pomoć indiga, rekla je.

Sportski savez Grada Zagreba najveća je sportska zajednica u Hrvatskoj, a glavna tajnica Suzana Šop govorila je o najčešćim problemima kada je riječ o ispunjavanju administrativnih i zakonskih obveza.

- Nisam pretjerani fan digitalizacije osim u dijelu u kojem je ona nužna.  Upravljanje sportskom organizacijom danas, zahtijeva znanja iz područja financijskog planiranja, vođenja projekata, prava, te ostalih propisa kojima se regulira poslovanje sportskih udruga. To više nije isključivo operativna funkcija, već kompleksan proces koji zahtijeva specifične kompetencije.

Panel 4: Ograničenja financiranja profesionalnog sporta u Europskoj uniji

Profesionalni sport u Europskoj uniji djeluje unutar pravnog okvira koji istodobno priznaje njegovu posebnost i podvrgava ga pravilima jedinstvenog tržišta. Taj balans nerijetko dovodi do ograničenja – bilo kroz propise, bilo kroz tržišne ili pravosudne odluke.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bitno se promijenio način financiranja naših klubova, o čemu je govorio dr. sc. Vedran Šupuković, predsjednik Udruženja sportskih klubova Hrvatske gospodarske komore.

- Hrvatska je 90-ih godine bila dominantna što se tiče klupskog sporta, ali 2013., kad smo ušli u Europsku uniju, promijenio se način financiranja sportskih klubova i tada dolazi do kulminacije ovog problema. Zbog regulative Europske unije i određenih ograničenja koja ona nameće za zaštitu tržišnog natjecanja javna poduzeća su prestala financirati klupski sport, a problem je i to što kod nas još uvijek nije napravljena jasna razdioba između toga što znači profesionalni, a što amaterski sport. Europska unija, naime, zabranjuje javnim novcem financirati profesionalni sport, ali ne i amaterski, pojašnjava Šupuković.

Konferencija "Upravljanje sportskim sustavima u eri digitalizacije i profesionalizacije", uz 23 panelista, okupila je u vijećnici Hrvatske gospodarske komore i velik broj zainteresiranih čelnika sportskih saveza i klubova, a mnogo toga što je rečeno na četiri panela zasigurno može pomoći u rješavanju izazova koji stoje pred hrvatskim sportom.

Glavni zaključci sportske konferencije:

1. Financiranje sporta – nužna reforma sustava i veća uključenost privatnog sektora

• Država značajno ulaže u sport, ali to nije dovoljno za pokrivanje rastućih troškova, osobito u profesionalnom sportu.
• Troškovi vođenja klubova enormno rastu, dok ulaganja ne prate isti tempo (primjer vaterpolskog kluba – troškovi +300%, ulaganja +50%).
• Privatni sektor kaska i ulaže samo u sportove s izraženim marketinškim efektom.
  75% anketiranih tvrtki izjavilo je da bi više ulagalo u sport uz porezne olakšice.
• Potreban je novi model poticanja privatnih ulaganja, npr. kroz priznavanje dijela donacija kao porezno priznatog troška (15-20%).

2. Partnerstvo lokalne samouprave i sportskih organizacija – potreba za novim pristupom

• Klubovi su često ovisni o lokalnim proračunima, a lokalne jedinice nemaju dovoljno sredstava.
• Strane kompanije ne prepoznaju sport kao dio poslovne politike u Hrvatskoj, iako to čine u drugim zemljama.
• Problem je u nepoticajnom regulatornom i tržišnom okruženju, koje ne motivira privatne ulagače.
• Decentralizacija sportskog financiranja bez reforme ne daje željene rezultate.

3. Digitalizacija i profesionalizacija upravljanja – nova stvarnost sportskog upravljanja

• Upravljanje sportskim organizacijama danas zahtijeva visoku razinu stručnosti u financijama, pravu, projektima i zakonodavtvu.
• Digitalizacija je nužnost, ali postoji otpor i nepripremljenost na terenu (primjeri izvješća pisanih pisaćom mašinom).
• Čelnici manjih klubova često nemaju adekvatne kompetencije, što stvara prepreke za razvoj.

4. Ograničenja EU regulative – potreba za jasnom razlikom između amaterskog i profesionalnog sporta

• Ulaskom u EU prestalo je financiranje profesionalnog sporta iz javnih poduzeća, zbog pravila tržišnog natjecanja.
• Nije provedena jasna razdioba između profesionalnog i amaterskog sporta u hrvatskom zakonodavstvu, što stvara dodatne probleme.
• Potrebno je redefinirati pravno i financijsko okruženje sporta unutar EU okvira.

Opći zaključak:

Hrvatski sport se nalazi u kritičnom trenutku transformacije – između entuzijazma prošlih vremena i potrebe za profesionalizacijom, digitalizacijom te održivim modelom financiranja. Bez aktivnog uključivanja privatnog sektora, jasnijih zakonskih okvira i stručnog upravljanja, sustav neće moći dugoročno pratiti rastuće zahtjeve i međunarodne standarde. Konferencija je pružila jasne smjernice i prijedloge za nužne reformske korake.

Najzanimljivije trenutke s konferencije pogledajte u ovom video materijalu: https://www.youtube.com/watch?v=myEJuTxVu3g

Snimke cijele konferencije po panelima dostupne su na poveznicama:

Otvorenje - https://www.youtube.com/watch?v=KdUFdBjKSxg
1. panel - https://www.youtube.com/watch?v=DiRkq7SAltY
2. panel - https://www.youtube.com/watch?v=L6BvAQKe-UE
3. panel - https://www.youtube.com/watch?v=q2NO_lvuo28
4. panel - https://www.youtube.com/watch?v=6y_doSi0xow

Fotogalerija je dostupna na poveznici